Sve je počelo sa šasijom, teretnim prostorom i jednom idejom: prevoziti robu brže, pouzdanije i fleksibilnije nego ikad prije. Ono što je Carl Benz 1896. izveo na cestu pod nazivom "Combinations Delivery Vehicle" bilo je više od vozila – bila je to potpuno nova kategorija vozila. Paralelno s njim, komercijalna je vozila razvijao i Gottlieb Daimler. 130 godina poslije, paleta Mercedes-Benz gospodarskih vozila obuhvaća sve, od potpuno električnih dostavnih vozila do digitalno povezanih velikih kombija. Između toga: generacije vozila koje su oblikovale industrije, mijenjale logistiku i olakšavale svakodnevni rad ljudima. Ova stranica donosi priču Mercedes-Benza – od početaka u Njemačkom Carstvu do današnje nove Van arhitekture. Ljubitelji Mercedes-Benz klasika i modernih klasika (youngtimera) ovdje će pronaći mnogo toga za istražiti.
Kraj 19. stoljeća obilježio je duh tehnološkog zamaha. Industrijalizacija je bila u punom jeku, gradovi su rasli, a promet robe se povećavao. Cestama su i dalje dominirala zaprežna kola, no prvi automobili počeli su se pojavljivati – još uvijek egzotični, još uvijek prava atrakcija. Carl Benz je 1896. predstavio prvo dostavno vozilo i pokrenuo promjenu koja će zauvijek preoblikovati povijest logistike.
Nosivost po narudžbi: Benz Gaggenau EK 1 (od 1907)
Od 1907. u tvornici Gaggenau proizvodio se širok program dostavnih vozila. Model EK 1 nudio je nosivost do 1,5 t – dokaz da je Benz odavno prepoznao kombi kao samostalnu kategoriju vozila.
Prvi te vrste: Benz Combinations Delivery Vehicle (1896)
Dostavno vozilo izgrađeno na šasiji „Velociped”: 1,8 kW, nosivost 300 kg, 30 km/h. Male brojke, velik učinak – početni signal za 130 godina povijesti kombija.
Novi početak nakon spajanja: Mercedes-Benz L 1 (1926)
Model L 1 bio je 1926. prvi kombi novonastalog Daimler-Benz AG-a – moderan, iznimno okretan i prilagođen gradskom prometu.
Brže poslovanje: Mercedes-Benz L 1000 Express (1929)
Na temelju putničkog automobila Mercedes-Benz 260 Stuttgart nastalo je dostavno vozilo nosivosti jedne tone – ekonomično, brzo i pouzdano. Kako je stajalo u brošuri iz 1930.: "Uvijek na raspolaganju."
Prezentacija susreće funcionalnost: Mercedes-Benz L 300 (1932)
Model L 300 temeljio se na uspješnom putničkom modelu 170. Dizajniran reprezentativno kao pokretno reklamno vozilo, a istodobno dovoljno robustan da osjetljivu robu prevozi i po lošijim cestama.
Grad, selo, pošta: Mercedes-Benz L 70 / L 1500 (od 1936)
Serija L 70 na ceste je dovela nova laka teretna vozila poput modela L 1100 i L 1500. Bile su to kombinacije vozila s otvorenim sandukom (sandučar), zatvorenim stranicama (furgon), putnička (tourer) ili s posebnom šasijom a put su pronašla gdje god su išla.
Udobnost i u svakodnevnom radu: Mercedes-Benz 170 V dostavno vozilo (od 1937)
Neovisni ovjes, stražnja njihajuća osovina i provjereni četverocilindrični motor: Mercedes-Benz 170 V kao dostavno vozilo utjelovilo je načelo kojim se Mercedes-Benz vodi i danas – tehnologija u službi čovjeka.
Tvornice su bile razorene a potražnja je bila golema. Proizvodnja se nastavila 1946. – počevši od lakog teretnog vozila temeljenog na predratnom modelu. Uslijedila je priča o izvanrednom novom početku.
Težak ponovni početak: Mercedes-Benz 170 V kombi (od 1946)
Teretno vozilo temeljeno na provjerenom putničkom vozilu 170 V bilo je prvo poslijeratno Mercedes-Benz vozilo. Od svibnja pa do kraja 1949. proizvedeno je 1650 vozila – unatoč ozbiljnoj nestašici materijala.
Prava vozila u pravom trenutku: Mercedes-Benz L 319 / O 319 (od 1955)
1955. godine stigli su pioniri modernih lakih gospodarskih vozila: „Düsseldorfski transporter” Mercedes-Benz L 319 te iz njega izveden Mercedes-Benz O 319. Proizvedeno je ukupno oko 123.000 vozila do 1968.
Mercedes-Benz L 206 D / L 306 D – „Harburški kombi” (od 1971)
„Sparbrummer” je uhvatio duh vremena. Tijekom naftne krize 1973. a i nakon nje, harburški model isticao se učinkovitim dizelskim motorima prednje smještenim, pogonom na prednje kotače i sigurnosti putnika na razini automobila.
252 varijante: Mercedes-Benz T 1 – „Bremenski kombi” (od 1977)
Model T 1 bio je „Mercedes-Benz među kombijima”: 252 varijante, do 9,6 m³ teretnog prostora, kratka hauba sa zonom deformacije. Pravi radni stroj – i osnova za kamp-vozila za čitavu generaciju – proizveden u oko 945.000 primjeraka.
Veliki zadaci, pametna rješenja: Mercedes-Benz T 2 (od 1986)
Od 3,5 do 7,5 t, do 15,4 m³ teretnog prostora, 3 međuosovinska razmaka: Mercedes-Benz T 2 spajao je veliku nosivost i ergonomiju – a zahvaljujući opcijskom pogonu na sve kotače, snalazio se i van asfaltirane ceste.
Svestrani igrač: Mercedes-Benz MB 100 (od 1987)
Model MB 100 je 1987. iznova definirao svestranost. S varijantama furgona pa do kamp-vozila, bio je dovoljno kompaktan za uske gradske ulice, a dovoljno robustan za zahtjevnu svakodnevnu uporabu.
Mercedes-Benz Vario – sposobnost susreće praktičnost (od 1997)
Vario je naslijedio model T 2 i donio nosivost do 4,4 t te fleksibilan koncept prilagodljiv gotovo svakoj industriji. Poruka iz 1997. glasila je: „Vario koji još ne postoji tek treba osmisliti.”
Vaneo – svestranost temeljena na A-klasi (od 2001)
Vaneo, temeljen na A-klasi, objedinio je karakteristike obiteljskog automobila, vozila za slobodno vrijeme i prostranog karavana. Kao svestrano vozilo, pružao je fleksibilnost za različite potrebe svakodnevnog života.
Kompaktni i elektrificirani: Citan, T-klasa i EQT (od 2012)
Citan je predstavljen 2012. godine. Njegova druga generacija – uz potpuno električni eCitan – uslijedila je 2021. Godinu poslije, T-klasa je proširila ponudu putničkih vozila, a 2024. pridružio im se i potpuno električni EQT.
X-klasa – otvorena za nove ideje (od 2017)
Mercedes-Benz je 2017. ušao u segment pick-upova s modelom X-klasa. Serija 470 s otvorenim teretnim sandukom razvijena je u suradnji s Renault-Nissanom i ostala je u ponudi do 2020.
Sprinter je predstavljen 1995. Ubrzo je njegovo ime postalo sinonim za čitavu klasu vozila. 3 generacije, više od 5 milijuna proizvedenih vozila do danas – i kraj se ne nazire.
Zanimaju vas aktualni Sprinter modeli?
Kao prvi kombi sa zvijezdom, nosio je ime umjesto suhoparnih brojčanih oznaka. A ime nije bilo samo pamtljivo – sažimalo je i sam koncept vozila, primjerice u pogledu upravljivosti i udobnosti. Kupci su uživali u tada jedinstvenoj kombinaciji: samonosivoj karoseriji, neovisnom prednjem ovjesu i serijskom ABS-u s automatskom raspodjelom kočione sile. Za 1995. to je bila vrhunska sigurnost na međunarodnoj razini. Sprinter je donio i prvi dizelski motor s izravnim ubrizgavanjem u Mercedes-Benz lakom gospodarskom vozilu. U jesen 2003. u Düsseldorfu je s trake sišao milijunti primjerak. Brošura Sprintera iz 2000. to je sažela savršeno: „Do sada je bilo gotovo nemoguće napraviti bolji kombi od Sprintera. Zato smo ga napravili sami.”
Veći teretni prostor, svježiji dizajn, serijski ESP® – druga generacija Sprintera ponovno je podignula ljestvicu. Interno poznat kao NCV3, nudio je 3 međuosovinska razmaka, 4 duljine, 3 visine krova te ukupne mase vozila od 3 do 5 tona. Novi CDI dizelski motori s tehnologijom BlueEFFICIENCY osjetno su smanjili potrošnju goriva i emisije. Varijanta od 5,5 tona iz 2016. dodatno je proširila raspon primjene. Centar za industriju i nadogradnju gospodarskih vozila Mercedes-Benza brinuo se da gotovo svaki zahtjev kupca bude tvornički ispunjen.
Treća generacija stigla je s mekšim oblicima, aerodinamički optimiziranom maskom hladnjaka – i golemim iskorakom u povezivosti. Kao prvi Mercedes-Benz kombi, Sprinter je opremljen multimedijskim sustavom MBUX. „Hey Mercedes” odsad je funkcionirao i u dostavnim operacijama. Pogon na prednje kotače uveden je kao nova opcija, uz asistenciju održavanja razmaka Active Distance Assist DISTRONIC i široku paletu motora do 140 kW. 2020. godine uslijedio je eSprinter; njegova druga generacija, od 2023. nadalje, nudi domet do 478 kilometara, ovisno o veličini baterije. 2025. godine u tvornici Charleston (SAD) s trake je sišao petmilijunti Sprinter. Bio je to eSprinter.
Od 1995. Vito utjelovljuje jasnu ideju: spoj zahtjeva gospodarskog vozila i udobnosti na razini putničkog automobila.
Zanima vas aktualni Vito?
Vito iz 1995. bio je prvi Mercedes-Benz kombi srednje veličine razvijen od samog početka s ciljem pružanja udobnosti na razini putničkog automobila. Serijske disk-kočnice na svim kotačima, ABS, zračni jastuk za vozača i MacPherson ovjes sprijeda – i sigurnosna oprema bila je na razini putničkog automobila. S visinom od samo 1,89 metara mogao je stati u gotovo svaku javnu garažu. Godine 1996. uslijedila je V-klasa, luksuznija varijanta za privatnu namjenu, sa serijskim zračnim ovjesom i zasebnim stražnjim sjedalima koja su se mogla pojedinačno pomicati ili potpuno ukloniti. Iste godine predstavljen je i Marco Polo kao kompaktno vozilo za slobodno vrijeme.
2003. godine na tržište je stigao potpuno novi Vito – ovaj put s pogonom na stražnje umjesto na prednje kotače te, po prvi put u ovom segmentu, i s varijantom s pogonom na sve kotače. Tri duljine karoserije, dvije visine krova i motori sve do V6 izvedbe: novi Vito doslovno je rastao u skladu sa zahtjevima koji su se pred njega postavljali. Istodobno je Mercedes-Benz predstavio Viano kao luksuzniju varijantu s poboljšanom zvučnom izolacijom, visokokvalitetnim materijalima u unutrašnjosti te usmjerenjem na obitelji i usluge prijevoza putnika. Godine 2010. modelska serija redizajnirana je, a baterijski električni Vito E-CELL pružio je prvi uvid u buduću elektrifikaciju ovog segmenta.
Treća generacija Vita svjetsku je premijeru proslavila 2014. godine – veći, sigurniji i svestraniji Vito. Uz nepromijenjen međuosovinski razmak, serija 447 bila je do 130 milimetara dulja te je nudila više prostora za teret i putnike. Kao jedini u svojoj klasi, Vito i V-klasa, namijenjena prvenstveno privatnim korisnicima, već su u osnovnoj izvedbi serijski bili opremljeni prednjim zračnim jastucima i sustavom upozorenja za nevezani sigurnosni pojas. Među značajkama se isticao i serijski Crosswind Assist. Godine 2020. uslijedila je opsežna modernizacija koja je donijela obitelj dizelskih motora OM 654, DISTRONIC i zračni ovjes AIRMATIC.
Modelom eVito Mercedes-Benz je 2018. godine uveo elektromobilnost u svakodnevnu upotrebu lakih gospodarskih vozila. Tih u gradskom prometu, eVito je pokazao da električni pogon i praktičnost gospodarskog vozila mogu ići ruku pod ruku. Godine 2020. uslijedio je EQV, namijenjen prvenstveno privatnim korisnicima, kao potpuno električna V-klasa za prijevoz putnika. Oba modela predstavljaju logičan prijelaz od istraživanja do serijske proizvodnje – od prvih eksperimenata s modelom Vito E-CELL 2010. godine do zrele tehnologije električnog pogona u redovnoj ponudi modela.
V-klasa, namijenjena prvenstveno privatnim korisnicima, predstavljena je 1996. godine kao logičan razvoj serije 638 – dijelila je osnovu s Vitom, ali uz potpuno drugačiju koncepciju: prostrani luksuzni MPV umjesto kombija, zasebna sjedala umjesto teretnog prostora i zračni ovjes umjesto čeličnih opruga. Do sedam odraslih osoba zajedno s prtljagom moglo je udobno putovati, a stražnja sjedala mogla su se pojedinačno namještati ili potpuno ukloniti. Iste godine predstavljen je i kompaktni Marco Polo – V-klasa u izvedbi vozila za slobodno vrijeme. S trećom generacijom iz 2014. godine (serija 447) Mercedes-Benz dodatno je naglasio njezin premium karakter: branici u boji karoserije, MULTIBEAM LED prednja svjetla i AMG Line.
Jedno se pitanje provlači kroz svih 130 godina povijesti Mercedes-Benz Vans vozila: kako će izgledati vozilo budućnosti? Od samih početaka Mercedes-Benz Vans pokreće ambicija da na to pitanje uvijek iznova pruži odgovor – svakim modelom, svakom generacijom i svakom tehničkom inovacijom. Današnji odgovor je nova Van arhitektura: zajednička platforma za sve buduće modele, električne i konvencionalne, povezane i razvijene prema potrebama poslovnih i privatnih korisnika. Predstavljanjem modela VLE kao električnog luksuznog MPV-a ta je vizija već poprimila konkretan oblik. Pionirski duh iz 1896. tako i danas ostaje pokretačka snaga Mercedes-Benz Vans vozila.
