WLTP.

Kratica WLTP označava Worldwide Harmonized Light-Duty Vehicle Test Procedure (Globalno usklađen ispitni postupak za laka vozila) i to je postupak ispitivanja kojim se utvrđuju vrijednosti potrošnje i ispušnih plinova vozila na ispitnom stolu s valjcima. Od 1. rujna 2017. godine WLTP se postupno uvodi i zamjenjuje prethodni postupak ispitivanja NEDC. WLTP je zahvaljujući svom dinamičnom pristupu osjetno bliži stvarnim uvjetima u vožnji nego dosad.

WLTP se ističe osjetno većim ubrzanjem te uvelike dinamičnijim profilom vožnje. Maksimalna brzina podiže se na 131 km/h, prosječna brzina raste na 47 km/h.

Vrijeme vožnje produljuje se za 10 minuta, udio vožnje autocestom prikazane na valjcima se povećava, dok se istodobno skraćuju faze stajanja. Prijeđena udaljenost se udvostručava na 23 kilometra. Točke promjene stupnja prijenosa izračunavaju se unaprijed sukladno vozilu i pogonskom sklopu.

Sva dodatna oprema koja utječe na aerodinamiku vozila, otpor kotrljanja ili masu vozila, ubuduće ulazi u procjenu. Komforne funkcije troše struju što također dovodi do povećanja vrijednosti CO2. Iznimku na prvom stupnju WLTP-a predstavlja isključivo klima-uređaj.

WLTP-om bi se trebao uvesti standard koji bi bio obvezan na svjetskoj razini. Države EU-a prednjače u tome. To pomaže prilikom međusobnog uspoređivanja potrošnje goriva i emisije štetnih tvari vozila raznih proizvođača. Usto, standardi službenim tijelima daju mogućnost provjere pridržavanja zakonskih graničnih vrijednosti emisija ispušnih plinova – od ugljikovodika (HC), preko ugljičnog monoksida (CO), dušikovih oksida (NOx) do čestica.

WLTP-ovi ciklusi vožnje zovu se WLTC – Worldwide Harmonized Light-Duty Vehicles Test Cycle (Globalno usklađeni ispitni ciklus za laka vozila). Za različite tipove vozila su u WLTP-u razvijena tri različita ciklusa vožnje ovisno o tome u koju klasu vozilo spada prema omjeru snage i mase. Najviše osobnih vozila registriranih u EU-u, koja imaju omjer snage i mase veći od 34 kW/t (46 KS/t), spadaju u ispitni ciklus WLTC klase 3.

Ispitni ciklus za vozila klase 3 sastoji se od četiri faze – Low, Medium, High, Extra High. One simuliraju upravljanje vozilom u gradskoj vožnji i na otvorenoj cesti te na brzim cestama i autocestama.

NEDC (Novi europski vozni ciklus) je trenutačno vrijedeći ispitni postupak za osobna vozila. Kako bi kupcima bile dostupne usporedive i ponovljive vrijednosti, bez obzira o kojem se proizvođaču radi, 1970. godine na snagu je stupio prvi europski vozni ciklus. Isti je 1992. godine proširen i na vožnju izvan grada.

Prosječna brzina NEDC-a iznosi 34 km/h i jednako je niska kao i standardi ubrzanja te najviša brzina od 120 km/h. Struktura ciklusa više se ne poklapa s trenutačnom prosječnom raspodjelom različitih dijelova dionice.

Tako se ne mjeri energija koju potroše posebna dodatna oprema i komforne funkcije kao klima-uređaj, radio ili grijanje sjedala. Tu se još ubrajaju i tehnološki parametri koji umanjuju odstupanja. Tehnologija Start Stop ima relativno velik utjecaj u NEDC-u jer taj ciklus obuhvaća velik udio faza stajanja.

Kod vozila s ručnim mjenjačem se prilikom određivanja trenutka prebacivanja stupnja prijenosa ne uzimaju u obzir parametri specifični za pojedini tip vozila. To može rezultirati velikim odstupanjima u potrošnji u usporedbi sa stvarnim uvjetima vožnje. Zbog kontinuiranog tehnološkog napretka NEDC više nije suvremen i u međuvremenu je zastario.

RDE označava Real Driving Emissions (stvarne emisije tijekom vožnje) te ispitivanje na cesti kako bi se provjerile emisije štetnih tvari. Opisuju emisije vozila ispitane u stvarnim uvjetima na cesti. Dosad su se mjerenja emisija ispušnih plinova za tipno odobrenje održavala isključivo na ispitnom stolu. Od ožujka 2016. godine emisije treba mjeriti unutar određenog okvira i u stvarnim uvjetima vožnje.

Mjerenja emisija dušikovih oksida (NOx) te ugljičnog monoksida (CO) vrše se pomoću uređaja PEMS (Portable Emissions Measurement System). Kasnije se utvrđuju i emisije čestica. Pritom ne postoji unaprijed određeni ciklus, vožnja i mjerenje vrše se u stvarnom svakodnevnom prometu uz pridržavanje njemačkog Zakona o cestovnom prometu (StVO). Vozila se kreću između 90 i 120 minuta na javnim cestama, po trećinu vremena u gradskoj vožnji, na otvorenoj cesti i na autocesti.

U gradu je predviđena prosječna brzina između 15 i 30 km/h, na autocesti treba voziti u rasponu brzine od 90 do barem 110 km/h, ali ne brže od 145 km/h. Vanjska temperatura mora biti između 0 i 30 °C, a klima-uređaj uključen. Testna vožnja smije se provoditi na nadmorskoj visini manjoj od 700 metara i uz samo 100 metara visinske razlike.

Od rujna 2017. godine se u ispitivanju RDE treba pridržavati razine graničnih vrijednosti štetnih emisija Euro 6 u ispitivanju na cesti. U prvoj fazi to vrijedi za tipove vozila s novom certifikacijom od 1. rujna 2017. godine, a za sve tipove najkasnije od 1. rujna 2019. godine.

Zahtjev za obrazac s rezultatima ispitivanja RDE

Rezultati ispitivanja RDE za vozila Mercedes-Benz koje je utvrdio ne samo Mercedes-Benz u svojstvu proizvođača, nego i neovisne, ovlaštene tehničke službe, mogu se zatražiti putem obrasca za kontakt uz navođenje testne obitelji PEMS za odgovarajuće vozilo Mercedes-Benz.

Broj testne obitelji PEMS koji pripada vozilu dostupan je na početnoj stranici Udruženja europskih proizvođača automobila (ACEA).

Za razliku od ciklusa NEDC, vozni ciklus WLTP traje deset minuta dulje, a faza mirovanja svedena je na samo 13 posto. Ukupna duljina ciklusa iznosi 23,5 kilometara – dakle, više je nego dvostruko duža od ciklusa NEDC sa svojih 11 kilometara. Uključuje veće prosječne brzine do 131 km/h, vozila izlaže snažnijim promjenama brzine i ima osjetno preciznije standarde ispitivanja.

Osim toga, više se ne ispituje isključivo osnovna varijanta modela kao dosad, nego se u obzir uzimaju i posebna i dodatna oprema. Točke promjene stupnja prijenosa izračunavaju se unaprijed sukladno vozilu i pogonskom sklopu. Ovaj individualni proračun, za razliku od čvrsto propisanih točaka promjena stupnja prijenosa u NEDC-u, daje bolje rezultate za vozila s ručnim mjenjačima.

Uvođenje WLTP-a (Worldwide Harmonized Light Vehicle Test Procedure) omogućava bolju transparentnost kad je riječ o potrošnji goriva. Kupci profitiraju od WLTP-a jer on ima realističnije mjerilo za uspoređivanje vrijednosti potrošnje i emisija raznih modela vozila.

Međutim, zahvaljujući drugim graničnim uvjetima, promijenit će se vrijednosti CO2 i potrošnje: s obzirom na postupak, tehnički identično vozilo u WLTP-u ima višu numeričku vrijednost CO2 i potrošnje, nego u NEDC-u (Novi europski vozni ciklus). Razlog tomu je, primjerice uzimanje u obzir dodatne opreme i pooštrenih graničnih uvjeta u novom ciklusu.

Kupci će odsad izborom dodatne opreme moći odrediti točnije vrijednosti CO2 za svoj model vozila. Da bi omogućio jasnoću i transparentnost na najvišoj mogućoj razini, Mercedes-Benz će aktivno pratiti faze uvođenja WLTP-a i ciljano obavještavati prodavatelje i kupce.

To će uključivati i novi oblik prikaza koji se temelji na opremi: od modela s najmanjom do verzije s najvećom potrebom za energijom. Numerički se ovaj raspon proteže od „WLTP Low“ (minimalna dodatna oprema) do „WLTP High“ (maksimalna dodatna oprema).